i-platforma – Druga generacija

i-platform je osnovana prije nešto više od deset godina iz dubokog uvjerenja da dijaspora predstavlja neizostavan potencijal za razvoj Bosne i Hercegovine. Ideja je bila ojačati saradnju između Švicarske i Bosne i Hercegovine – posebno u oblastima ekonomije, obrazovanja, nauke, kulture i socijalnih pitanja – te bolje povezati, koordinirati i učiniti vidljivim resurse dijaspore. Tokom protekle decenije realizovani su brojni projekti u društvenim, ekonomskim i kulturnim poljima. Pri tome nije korišten samo potencijal bosanske dijaspore u užem smislu, već i šire, ex-jugoslavenske dijaspore: radi građenja mostova, stvaranja mreža i zajedničkog stvaranja nečega novog.

Danas je došlo vrijeme da se i-platform povede u drugu generaciju. Izazovi nisu nestali – ali su se promijenili. Prvu generaciju i-platforme obilježili su ljudi koji su dugo živjeli u Bosni i Hercegovini, koji su svjesno doživjeli raspad Jugoslavije devedesetih godina i iz tih iskustava razvili snažnu potrebu da grade most prema „staroj domovini“. U tom duhu želimo nastaviti i proširiti i-platform – ali s fokusom na teme i pitanja naše generacije i mlađih: generacije koja pripada i Bosni i dijaspori u Švicarskoj.

Mnogi od nas, čiji su roditelji tokom devedesetih došli ili izbjegli u Švicarsku, Bosnu i Hercegovinu poznaju prvenstveno kroz ljetne raspuste. Manje kao društveni ili kulturni prostor, a više kroz porodicu, porodične rituale i tradicije. Prisvojili smo sjećanja i iskustva naših roditelja, djedova, baka i rodbine – i lijepa i teška – iako ih sami nikada nismo direktno proživjeli. Po povratku u Švicarsku, slušali smo od drugih i iz medija kakva je navodno „naša kultura“. Roditelji su često slabo govorili njemački, dok smo mi zaboravljali bosanski jer smo ga zamjenjivali jezikom okoline.

Vrlo rano postali smo prevoditelji i posrednici između naših roditelja i švicarskih institucija. Kada su krajem osamdesetih i početkom devedesetih napuštali bivšu Jugoslaviju, a posebno Bosnu i Hercegovinu, roditelji su prije svega željeli nama pružiti sigurnost koju sami nisu imali. Istovremeno smo izvana slušali kako se o njima – a time i o nama – govori.

Dok je generacija koja je migrirala ili izbjegla uglavnom tačno znala odakle dolazi, druga generacija je to znanje često morala bolno graditi. Nismo ni od tamo, ni odavde – a istovremeno i jedno i drugo. Neki od nas su u početku odbacivali svoje bosansko ili ex-jugoslavensko porijeklo: stidjeli se nastavka „-ić“ u prezimenu, mirisa hrane kod kuće ili akcenta roditelja. Kod nekih se kasnije to odbijanje možda pretvorilo u suprotnost: iz inata je nastao ponos, a ono „švicarsko“ je bilo omalovažavano – kao previše hladno, kruto, strukturirano. Ta istovremenost različitih osjećaja i percepcija za mnoge je stvarni izazov. Ali ni to nikada nije bilo potpuno tačno – jer smo uvijek bili i ostali oboje.

Da bi se ova zajednička iskustva i izazovi mogli osjetiti, promisliti i preraditi, potreban je siguran i empatičan prostor. Prostor u kojem nije važno odakle dolazimo, nego šta nas oblikuje i šta nas povezuje. Upravo takav prostor želimo ponuditi u „Zwischenraumu“ – intersekcionalnom i inkluzivnom mjestu za sve one koji su imali osjećaj da se moraju odlučiti za jedan identitet. Mjestu koje nam dopušta da budemo sve istovremeno, da osjećamo sve istovremeno – i da to slavimo. U njemu ima mjesta za sve što čini našu životnu realnost: naša iskustva, lomove, emocije i resurse – i daleko od Bosne i Hercegovine, i duboko s njom povezano.

Iz tog „Zwischenrauma“ želimo se međusobno jačati i učiniti vidljivom raznolikost bosanske i ex-jugoslavenske dijaspore. Želimo nastaviti graditi mostove između Bosne i Hercegovine i Švicarske, učiti jedni od drugih, podržavati se i zajednički oblikovati bosansko-švicarski kulturni prostor.

Naš „Zwischenraum“ jednako je ukorijenjen u Švicarskoj kao i u Bosni i Hercegovini – emotivno, ali i vrlo konkretno kroz transnacionalne i interdisciplinarne projekte poput Swiss-Balkan Design Bridge u saradnji s Visokom školom u Lucernu ili Youth Voice Project Series, koji su, između ostalog, realizovani u Richterswilu. Kroz ove projekte mladi iz dijaspore trebali su dobiti uvid u konkretne razvojne inicijative u Bosni i Hercegovini i međusobno se obogatiti. U „Zwischenraumu“ želimo spajati – zato su svi dobrodošli koji imaju interes za transnacionalnu i kulturnu razmjenu, sa ili bez biografskog odnosa prema Bosni i Hercegovini ili bivšoj Jugoslaviji. Jer mnoga pitanja, brige i izazovi koji nas okupiraju vrlo su slični – samo se artikulišu na različitim jezicima i u različitim kulturnim kontekstima. U „Zwischenraumu“ želimo omogućiti njihovo zajedničko promišljanje u atmosferi uvažavanja i podrške.

Posebno nam je važno stvoriti prostor u kojem možete realizirati vlastite ideje koje jačaju transnacionalno i kulturno prijateljstvo između Švicarske i Bosne i Hercegovine. Zajedno s vama želimo Bosnu i Hercegovinu, ali i širi prostor bivše Jugoslavije, učiniti vidljivim kao plodan kulturni prostor – kroz kulturnu produkciju, događaje, obrazovanje ili LGBTQIA+ teme. Zbog topografske sličnosti sa Švicarskom, posebno nam je važna i promocija bosanskih prirodnih krajolika – planina, planinarskih staza i vodopada – koje još uvijek malo ko povezuje s Bosnom i Hercegovinom. Tu želimo zajedno raditi na osvještavanju, u saradnji s lokalnim planinarskim i alpinističkim udruženjima. Imamo mnogo vizija i planova – ali isto toliko prostora za vaše ideje.

Zato i riječ Copula, čije je porijeklo latinsko i znači čin povezivanja. A dijaspora je upravo to – čin povezivanja različitih kultura, zemalja, iskustava i generacija. Iz našeg „Zwischenrauma“ prema Švicarskoj i prema Bosni i Hercegovini.

Prvi događaj će se održati 27. februara u 19:30 sati u Kulturnom centru Galvanik / u zgradi Galvanik u Zugu. Više informacija ćemo objaviti u narednim danima. Radujemo se što ćemo zajedno s vama stvoriti prostor za razmjenu iskustava i znanja. I naravno, a naravno biti i će dosta vremena za druženje!