Prof. Bajtal upoznao učesnike virtuelne kafe s materijalnim i duhovnim vrijednostima sarajevske Hagade
Pojam hagada, objašnjava prof., na hrebrejskom predstavlja priču, vijest, kazivanje. To je ustvari ilustrovana zbirka priča i molitvi vezanih za židovski blagdan Pesah, tj. obredna knjiga, iz grupe pashalnih hagada, koja ima za cilj pobuditi pobožnost i maštu vjernika kroz slike i metafore. Pesah kao armenijski naziv predstavlja naziv za vrstu narodnog praznika, pri čemu se slavi oslobođenje jevreja od egipatskog ropstva.
Zašto Sarajevska?
Krajem 15. stoljeća kada je u Španiji uspostavljena inkvizicija, inkvizitor Thomas Torquemada dobija zadatak da “očisti” Španiju od nekatoličkog stanovništva. Tačnije, 1492. godine naređeno je da svi jevreji u roku od tri mjeseca napuste Španiju, pa je tako jedna grupa odlučila utočište pronaći u Otomanskoj carevini. Dolazili su sa različitih strana, dok je jedna, noseći “blago” u prtljagu, preko Jadrana, Splita i Dubrovnika došla do Sarajeva.
Ljepota i specifikum Sarajevske hagade
Za razliku od ostalih, Sarajevska hagada predstavlja prvu oslikanu knjigu te vrste, dok nam je poznato da jevrejska tradicija brani prikazivanje ljudskih likova. U njoj je, i prije pojave Kopernika, planeta Zemlja bila prikazana kao krug.
Spašavanje hagade
Rukopis je navodno nastao u Sjevernoj Španiji, na području Barselone, vremenski iza 1350. godine. Nakon progona 1492. godine, kreće na put neizvjesnosti. Doživjela je i preživjela brojne nesreće.
Prvi spasilac je bio derviš Korkut, bibliotekar i kustos Zemaljskog muzeja koji je Sarajevsku hagadu spasio od njemačkih oficira. Razne su špekulacije kako i gdje je Korkut sakrio hagadu, pa je tako njegova supruga Servet otkrila da ju je odnio na Vlašić kod dobrog prijatelja. Na taj način hagada je preživjela II svjetski rat.
1988. godine nastaje prvo izdanje izdavačke kuće Svjetlost i štampano je u 10.000 primjeraka, na dva jezika - srpskohrvatski i engleski.
U ovom ratu hagadu je zbog bombardiranja muzeja, 1992. godine spasio tadašnji direktor Enver Imamović. Šest godina poslije rata, izvršena je i restauracija i stanje je bilo zadovoljavajuće. Tako Sarajevska hagada postaje sve više zanimljiva izdavačima. 2008. godine izdavačka kuća Rabic radi posebno izdanje ove hagade koja je 95% slična originalu. Rađena je od posebnog materijala i namijenjena je kolekcionarima. Urađena je u svega 613 primjeraka i uz certifikat jevrejske zajednice Sarajeva garantovano je da se više neće raditi takvo izdanje. Pretpostavlja se da je 613 broj izabran ili zbog broja sura i zapovijedi u Talmudu ili kao broj zrna u voćki nar, gdje svako zrno predstavlja lijepu želju.
Vrijednost
Posljednji vlasnik ove hagade je bila porodica Cohen koja ju je prodala Zemaljskom muzeju za 150 forinti. Nakon toga muzeju su nudili čak 50.000 forinti ali je hagada ipak zadržana u Sarajevu. Današnja vrijednost iznosi milijardu i 200 miliona dolara. Danas se u trezor sobi može posjetiti u radno vrijeme muzeja, a redovno se izlaže utorkom, četvrtkom kao i svake prve subote u mjesecu od 12 do 13h.
I pored enormno velike materijalne vrijednosti hagade, važna je i ona duhovna. Sarajevska hagada je jedan od ključnih simbola koja Bosnu i Hercegovinu čini specifičnom i jedinstvenom. Kako profesor kaže, Bosna ima stećke, hagadu i sevdalinku. O jednom ćemo pričati i na sljedećoj virtuelnoj kafi. Pridružite nam se i otkrijte o čemu.
Napomena: Preuzimanje dijelova ili cijelog teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora.