Klimatske promjene, ugroženost životinjskog i biljnog svijeta, glad, ratovi, katastrofalne posljedice ekonomske politike, bolesti... Vijesti o ugroženosti prirode i društva na našoj planeti ne prestaju. Evo jedne koja zvuči bolje - projekat “Otvoreno polje” sredinom septembra okupio je niz pojedinaca i grupa posvećenih rješavanju nagomilanih nevolja u lokalnim zajednicama Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, ali i Švicarske.
Pod okriljem permakulture, kao načina kreiranja regenerativnih i samoodrživih staništa i poljoprivrednih dobara, po uzoru na prirodne ekosisteme, “Otvoreno polje” je sa dvadeset učesnika proširilo krug djelovanja u cilju umrežavanja, dijeljenja iskustava i ulaganja u neophodne resurse koji vape za pravednijom i pametnijom raspodjelom.
Nova znanja i iskustva
U veoma zanimljivom i dinamičnom radnom okruženju, putem novih tehnologija, učesnici su, uz posredovanje Nenada Maljkovića zaduženog za vođenje i olakšavanje komunikacije, upoznali Centar za regeneraciju “Lipa”, proces izgradnje eko/etno sela, iskustva u malčiranju, prednosti i izazove umrežavanja, saznali nešto više o načinima finansiranja ekološki osvještenih zajednica, izgradnji kuće od prirodnih materijala, prodaji i distribuciji permakulturnih dobara u konkurenciji konvencionalne poljoprivrede, vastu kućama, sličnostima i razlikama regenerativne poljoprivrede u odnosu na prermakulturnu, političkoj i ekologiji “s desna”, održivim izvorima energije u praksi.
Svaka tema imala je svoje predlagače i pratioce, a zainteresovanima je bilo omogućeno pratiti izlaganje, postavljati pitanja, ili samo slušati i pratiti, virtuelno se šećući iz sobe u sobu, gdje su se formirali timovi, pravile prezentacije i planovi za dalju saradnju.
Dakin "nepomirljivi" aktivizam
Npr. jedan povratnik u bosansko selo Lipa živi i radi na svom zapuštenom imanju u kontekstu stvaranja regenerativnog centra za život i rad u široj zajednici, također zapuštenoj u smislu imovinskih i međuljudskih odnosa. (Ne)popularni Daka (zavisi kako, gdje i s kim) želi da obnovi svoj dom na način da i drugi imaju korist od toga, kroz iskustvo izgradnje ekološkog i društvenog dobra, pa i zadruge, u čiji rad bi bili uključeni čak i migranti. Dolazi zima, a Daka još uvijek nije riješio ni pitanje snabdjevanja električnom energijom, dok ga lokalni političari gledaju poprijeko zbog njegovog “nepomirljivog” aktivizma na stvaranju humanije sredine, već treću deceniju poslije rata zatrovanu, najjednostavnije rečeno, ljudskom glupošću.
U ovoj grupi je, tokom “Otvorenog polja”, dogovoreno da se Daki za sada pomogne tako što će se njegova želja, volja i trud filmski dokumentovati i medijski promovisati radi autentičnijeg upoznavanja šireg kruga ljudi sa njegovim namjerama, u kojima mu onda najviše mogu pomoći njegovi najbliži.
Prednosti i izazovi umrežavanja
Kada je bilo riječi o prednostima i izazovima umrežavanja, u veoma brojnoj grupi na poziv Katarine Knežević-Nikolić iz Centra za održivi rast i razvoj “Zeleno doba” (Srbija), komunikacija je određena kao stvaranje prilika za razgovore kao ključ jačanja saradnje unutar mreža i van njih. Tematizovani su i problemi u komunikaciji, apstraktnosti, nejasnoće i nedosljednosti, nepoštovanje različitosti, sa svojevrsnim zaključkom da je bitno ponavljati ono najvažnije, često i više od nekoliko puta, dok se ne dođe do cilja. Mnogi od učesnika u ovoj grupi su bili voljni nastaviti razgovore, a samim tim i ojačati potencijalno umrežavanje.
Deniza Darlih iz Rijeke (Hrvatska) okupila je grupu koju je upoznala sa vastu stanovanjem kao izgradnjom doma i njegovog neposrednog okruženja po duhovnim principima. To podrazumijeva traženja terena, proračun dimenzija kuće, usklađivanje njenih funkcija po elementima - voda, vatra... Ideja je proširena da bi se na taj način mogla graditi čitava sela ili naselja u gradovima, sa više šanse za uspjeh u smislu radosti, mira, opstanka kroz vrijeme.
Minimalizam - najbolje rješenje
Katarina Knežević-Nikolić je započela razgovor i o održivim izvorima energije u praksi. Osnovna pitanja u okvirima ove teme bila su kako postići potpunu energetsku efikasnost kuće i domaćinstva, te jesu li solarni paneli dovoljni za proizvodnju energije ili je potrebno obezbjediti energiju iz drugih održivih izvora (vjetar, voda toplotne pumpe, biomasa, biogas).
Prenesena iskustva iz prakse su pokazala da solarni paneli nisu dovoljni i da se pomoću njih ne može proizvesti dovoljna količina energije koja je potrebna da bi jedno domaćinstvo funkcionisalo. Budući da je potrebno puno ulaganja da bi se postigla puna energetska efikasnost, zaključeno je da je minimalizam trenutno najbolje rješenje - smanjiti potrošnju energije, preispitati sopstvene potrebe, odnosno naučiti energiju trošiti racionalno.
Problem zakonskih regulativa
Razgovor se vodio i u pravcu zakonskih regulativa koje na Balkanu, za razliku od Zapadne Evrope, nisu razvijene, zbog čega treba kreirati prilike da se proširi svijest o energetskoj efikasnosti i održivosti, postane vidljiviji u tom djelovanju i stvori kritična masa koja bi mogla dovesti do promjena.
Snježana Štefanić Hoefel iz Rovinja (Hrvatska) u vezi sa eko-gradnjom, kućama od prirodnih materijala navela je sve veće mogućnosti u okviru materijala, čime se bavi i Udruga “ZMAG”, ali i probleme u zakonskoj regulativi, zbog čega je neophodno proučiti i pokrenuti Inicijativu za dopunama i izmjenama u pogledu legalizacije. Alternativa komercijalnom turizmu, uzgoju hrane, socijalnoj komponenti pri realizaciji sličnih projekata, viđeni su kao benefiti na ovom polju.
"Zeleni" projekti
Finansiranje “zelenih “projekata - ovdje navedena kao posljednja, a zapravo vrlo bitna, visoko na listi prioritetnih tema - potakla je učesnike da razmotre na koje sve načine se može doći do neophodnog novca. Samofinansiranje, pružanje usluga i proizvoda, filantropija, kreiranje događaja sa komercijalnim aspektom na bazi donacija, stvaranje sopstvenih valuta, tzv. crowdfunding, potpuno su u duhu ekoloških inicijativa. Istovremeno, nameću se i izvori finansiranja koji zahtjevaju podršku sistemskih, institucionalnih fondova, do kojih je također lakše doći ukoliko lokalne zajednice prepoznaju značaj projekata okrenutih ka boljem, zdravijem prirodnom okruženju za ljudska društva.
Evo dijelova originalnih bilješki iz Zapisnika iz kružoka okrenutog bauku srebroljublja zbog kojeg nam se u velikoj mjeri i raspada planeta:
Vlatko…“S fundraisingom nisam imao dobro iskustvo. Važni su im evropski projekti sa kojima želimo imati više iskustva, uglavnom volontiranjem…”
Zoran i Ana: …”Još uvijek nismo imali iskustva s finansiranjima...”
Lejla: …”Zarađivanje od proizvoda je zahtjevno te je potrebno angažovati osobu koja se time bavi...”
Tomislav: …”Ako nisi povezan sa određenim strukturama, ne možeš dobiti finansije. Taj princip se prenio i na međunarodne organizacije...”
Nenad: …”Insistiram da se element novca uvijek uključuje. Novac umije da bude tabu tema i da rasturi odnose. Imam iskustva sa skupljanjem para za sebe i za projekte, uglavnom neuspješne crowdfunding... Ganjanje finansiranja je sada drugačije i birokratski. Treba možda naći nekoga ko to umije prevesti iz permakulture u birokratski rječnik. Postoje ljudi koji se time bave…”
Deniza: …”Nemam iskustva sa fundraisingom. Ideja je kada se kuća završi, da se ljudi okupljaju, da se ljudi vide i čuju i da se onda nešto zavrti, ako se zavrti…”
Matko: …”Nemam direktnog iskustva, pogotovo ne sa poljoprivredom. Potrebno je probati se izboriti sa velikim igračima. Kod evropskih projekata moguće je dobiti finansije. Evropska komisija, program - poljoprivredni fond. Sada ćemo vidjeti rezultate tog programa. Fondovi znaju biti zahtjevni za dobijanje sredstava. Možda finansiranje od pojedinca…”
Džino: "Dolazim iz svijeta umjetnosti. Finansiranje iz evropskih fondova koji imaju javne pozive. Da bi se zaokružila finansijska sredstva, za uspješan film potrebno je pet godina…”
Nikola: …”Imao sam iskustva u raznim vidovima. Samo finansiranje, pisanje projekata (EU, državne institucije, fondacija), uglavnom u svim vrstama finasiranja. Trenutno radim na Legatu, a imam iskustva u kreiranju svojih valuta. Ukoliko vas ove tematike dodatno zanimaju, svakako možemo napraviti tematske radionice…”
Ines: …”Vrlo rado bismo te pozvali kao gosta, to želim da radimo. Možemo zajedno napraviti radionice zatvorenog i otvorenog tipa i raditi na osvještavanju…”
I što reče Daka iz Lipe: “Ljudska mreža je važnija od para, mada i sa njima zna da bude teško!”
Poslije proljetnog dijela, organizatori ljetnog ciklusa “Otvorenog polja” bili su “Zemljani”, “i - platforma” i “Perforum.info”.
