1. Možete li nam ukratko ispričati o svom životnom putu, od BiH do dijaspore?

Odrasla sam u malom, idiličnom i sigurnom gradu Kladnju, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Nakon mnogo godina provedenih u BiH, život me odveo u Dansku zbog ljubavi, udala sam se za čovjeka naših korijena, čija je porodica, protjerana iz Prijedora, utočište pronašla u Danskoj već početkom rata. Taj prelazak bio je spoj nostalgije, novih početaka i želje da porodici pružim stabilnost.

2. Koje su najveće teškoće s kojima ste se susreli prilagođavajući se životu u dijaspori, i kako ste ih savladali?

Danska je zemlja udruženja, ovdje zaista postoji udruženje za svaku moguću aktivnost, a osnivanje je jednostavno i dostupno svima. To mi je mnogo olakšalo integraciju. Odmah po dolasku uključila sam se u udruženja za žene i Crveni križ, gdje sam stekla prijatelje, dobila praktične savjete i otvorila mnoga vrata za dalji život. Kroz ta udruženja sam upoznala Dance koji su mi pomogli da shvatim dansku svakodnevicu i pronađem svoje mjesto u novoj sredini.

3. Kako biste opisali svoj identitet u kontekstu života između BiH i dijaspore?

Moj identitet je duboko ukorijenjen u bosanskoj tradiciji, ali je kroz život u Danskoj nadograđen danskom pragmatičnošću i bosanskim inatom. Kod kuće pričamo bosanski, slavimo Bajram, njegujemo običaje i tradiciju, dok vani učestvujemo u danskim školskim i društvenim aktivnostima. Osjećam da sam stanovnica Kopenhagena, ali mi je identitet kroz naciju i etničku pripadnost i dalje bosanski. Djeca rastu između dva svijeta, što smatram bogatstvom.

4. Uloga majke često podrazumijeva prenošenje vrijednosti i tradicija. Koje ste vrijednosti najviše željeli prenijeti svojoj djeci, posebno u kontekstu njihove veze s BiH?

Djeca nose klasična bosanska imena, na što sam posebno ponosna. Svake godine putujemo u Bosnu i Hercegovinu, gdje učestvujemo u raznim aktivnostima s lokalnom djecom i djecom iz dijaspore, uključujući projekte i-platforme poput Ljetnjieg kampa na Muškoj Vodi kod Kladnja. Ti susreti, večeri kulture, poezije i meditacije u bosanskoj prirodi stvaraju snažnu vezu s domovinom i ostavljaju neizbrisive uspomene.

5. Koji su vaši savjeti, iz vašeg iskustva, za druge majke i porodice u dijaspori?

Danas, zahvaljujući internetu, djeca mogu učiti i komunicirati na maternjem jeziku kroz muziku i edukativne sadržaje. Za nas je posebno važno imati svoj dom u Bosni, a ne biti samo turisti. Taj osjećaj pripadnosti, da imamo „svoje“ mjesto, ključan je za očuvanje veze sa BiH.

6. Koje su najveće razlike koje ste primijetili između života u BiH i života u dijaspori, kako u svakodnevici tako i u porodičnom životu?

Najveće razlike su u svakodnevici i porodičnom životu. U BiH je zajedništvo izraženije, ljudi su više povezani, a porodična okupljanja su česta i spontana. U Danskoj je život organizovaniji i individualniji, porodica se okuplja planski, a prijateljstva se često njeguju kroz formalne aktivnosti i udruženja. Nedostaje mi spontanost i bliskost koju sam imala u Kladnju, ali nastojim to nadomjestiti organizovanjem okupljanja i druženja, posebno sa ljudima iz dijaspore.

7. Koje prednosti i izazove vidite u životu u dijaspori u poređenju s životom u BiH?

Prednosti života u dijaspori su stabilnost, mogućnosti za lični i profesionalni razvoj, te otvorenost društva za različitosti. Izazovi su očuvanje jezika, tradicije i osjećaja pripadnosti, posebno kod djece. U Danskoj cijenim sigurnost i jednakost, ali bih voljela prenijeti više topline i zajedništva iz BiH.

8. Šta vas i dalje najviše emocionalno veže za BiH, uprkos vremenu i daljini?

Najviše me za BiH vežu porodica, prijatelji, uspomene iz djetinjstva i priroda. Posebno emotivno doživljavam povratak na mjesta kao što su kladanjska čaršija i šetnica pod lipama, Muška Voda, Brana, gdje se okupljamo na ljetnjim kampovima, večerima poezije i meditacije. Ove aktivnosti su za mene izvor snage i podsjetnik na to ko sam i odakle dolazim.

9. Kako vidite ulogu platformi poput naše u povezivanju ljudi iz BiH i dijaspore i očuvanju zajedničkog identiteta, bez obzira gdje se nalaze?

Platforme poput vaše igraju ključnu ulogu u povezivanju ljudi iz BiH i dijaspore. Omogućavaju razmjenu iskustava, podršku i očuvanje jezika i kulture, posebno među mlađim generacijama. Voljela bih vidjeti više sadržaja za djecu i omladinu, kao i online radionica i susreta koji promovišu bosansku tradiciju i kreativnost tokom cijele godine, a ne samo fizičke susrete jednom godišnje.

10. Šta biste poručili onima koji razmišljaju o odlasku iz BiH, a šta onima koji su već otišli?

Onima koji razmišljaju o odlasku iz BiH savjetujem da budu spremni na izazove, ali i da vjeruju u svoje sposobnosti. Važno je biti otvoren, učiti jezik i aktivno se uključiti u zajednicu. Onima koji su već otišli, poručujem da ne zaborave svoje korijene, da budu most između dvije domovine i da djeci prenesu ponos na svoje porijeklo. Najvažnija lekcija koju sam naučila jeste da, gdje god da živimo, dom je tamo gdje su ljudi koje volimo, a identitet je bogatstvo koje nosimo sa sobom.

11. Postoji li neki trenutak ili događaj iz dijaspore koji vam je posebno ostao u sjećanju kao simbol uspješne integracije ili očuvanja identiteta?

Da, posebno mi je ostao u sjećanju trenutak kada je danski bračni par donirao vatrogasnu opremu za mnoga velika i mala mjesta u BiH. To je bio snažan simbol solidarnosti i mosta između dvije zemlje. Takve akcije ne samo da pomažu u praktičnom smislu, već i jačaju osjećaj zajedništva i povjerenja među ljudima različitih kultura. Ovakve akcije su mi pokazale koliko je važno graditi mostove povjerenja i prijateljstva. Osjetila sam da su ljudi u Danskoj otvoreni za saradnju i spremni pomoći, a to je dodatno ojačalo moj osjećaj pripadnosti i zahvalnosti prema novoj sredini, ali i ponos na to što mogu biti spona između dvije domovine.

Priča naše sagovornice podsjeća nas na to da identitet nije ograničen geografijom, već se oblikuje ljubavlju, predanošću i svakodnevnim izborima. Iako život u dijaspori donosi izazove, on takođe nudi priliku da se bosanske vrijednosti žive i van granica domovine, kroz jezik, tradiciju, odgoj i međusobnu podršku.

Upravo zbog toga je povezivanje ljudi, kroz našu platformu, iz BiH i dijaspore ključno. Kroz ovakve razgovore, mostovi postaju čvršći, a osjećaj pripadnosti dublji.

Ova aktivnost dio je projekta "Local Diaspora Meetup - Building Bridges for a Better Future", koji se realizuje uz podršku Vlade Švicarske. Saznajte više o projektu klikom ovdje.