Na samom početku konferencije gostima, online učesnicima, ali i drugim panelistima obratio se uvaženi Daniel Hunn, ambasador Švicarske u BiH koji je naglasio da, samo u Švicarskoj, trenutno živi oko 60.000 Bosanaca i Hercegovaca koje bi, na sve moguće načine, trebalo potaknuti da još više ulažu u domovinu, a naročito u turizam. Kao i mnogi drugi panelisti, ambasador Hunn smatra da Bosna i Hercegovina ima ogroman turistički potencijal, i to zahvaljujući netaknutim prirodnim bogatstvima, ali i kulturnom naslijeđu.

Sličnog je mišljenja i uvažena Steliana Nedera, UNDP rezidentna predstavnica u BiH koja, pored zaljubljenosti u bosanskohercegovačku prirodu, ističe i ljepote bosanskohercegovačkog čovjeka. Upravo u turizmu gospođa Nedera vidi mogućnost napretka bosanskohercegovačke privrede, navodeći da bi se poseban naglasak trebao staviti na unapređenje digitalne promocije domaćih ljepota.

I cijenjena Laura Lungarotti, IOM Šefica misije u BiH i Regionalna koordinatorica za Zapadni Balkan saglasna je sa navedenim panelistima, no dodaje da bi bh. ambasadori, trenutno na dužnosti u brojnim evropskim i svjetskim zemljama, na promociji bh. turizma trebali posebno raditi.

Kako bh. dijaspora može doprinijeti razvoju turizma u BiH ?

Izvršni direktor i-dijaspore, gospodin Nikola Burić je istakao da je broj, konkretno, švicarskih turista u BiH, do pojave koronavirusa, značajno rastao iz godine u godinu. Nažalost, kao i u drugim zemljama, i Bosna i Hercegovina se prošle godine suočila sa velikim gubicima u ovoj oblasti, no, gospodin Burić se nada da će se ove, ali i narednih godina, broj stranih posjeta našoj zemlji izjednačiti sa posjetama zabilježenim 2019. godine, a postepeno i povećavati.

Prema istraživanju koje je provelo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, bh. dijaspora godišnje u domovinu "šalje" između 2-3 milijarde KM, tvrdi pomoćnik ministra iz Sektora za iseljeništvo, Kemo Sarač. Prema navedenom istraživanju, naši iseljenici iskazali su značajan interes za ulaganje u BiH, ako za to imaju pouzdanog lokalnog partnera. A, turizam je upravo jedna od plodonosnijih grana privrede u koju bi naša dijaspora ulagala. No, prema Saračevom mišljenju, predstavnike dijaspore potrebno je, prije svega, prepoznati, detaljno ih informisati u vezi sa određenim pojedinostima, te im u konačnici pružiti kvalitetne usluge na svim nivoima vlasti.

Utjecaj COVID-19 na turizam 

O ovoj temi posebno je govorila prof. Alessandra Priante, regionalna direktorica za Evropu Svjetske turističke organizacije UN-a. Podaci do kojih su došli istraživanjem ukazuju da je svjetski turizam pretrpio čak 83% gubitaka u odnosu na prethodnu godinu. Preko 120.000.000. radnih mjesta je izgubljeno u ovoj oblasti, te se potpuni oporavak, unatoč sve masovnijoj vakcinaciji stanovništva, neće desiti još narednih nekoliko godina, dodaje prof. Priante. No, promocija seoskog turizma, posebno u BiH, zatim uspostavljanje mreže održivog turizma, inovacije i investicije pomažu i pospješuju budući oporavak.

A, sve navedeno neminovno se reflektiralo i na našu zemlju. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zabilježeni su gubici u iznosu od oko 70%, što se odnosi na posjete stranih turista Bosni i Hercegovini, ali i na gubitke radnih mjesta. Iako je, prema mišljenju gospodina Mirze Hujića, pomoćnika ministra iz Sektora za vodne resurse, turizam i zaštitu okoline, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, primjetan angažman vlasti u ovoj oblasti, turizmu i dalje treba pomoć. Potreban je, prije svega, pravni okvir, bolja marketinška strategija, ali i veći angažman naše dijaspore zahvaljujući kojima su se i ranije posjećivale domaće, manje atraktivne, destinacije.

Osim navedenih govornika, učesnicima su se obratili akademski profesori, gradonačelnik Bihaća, predstavnici raznih međunarodnih organizacija, vlasnici turističkih agencija i drugi zaljubljenici u turizam.

Napomena: Preuzimanje dijelova ili cijelog teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora.

Prijavite se na naš newsletter i budite u toku!