Migranti – donoseći sa sobom nove ideje, jedinstvena znanja i specifične vještine, kao i osjećaj za poduzetništvo često daju značajan socioekonomski i kulturni doprinos mjestima odredišta. Nije iznenađujuće, neki od najinovativnijih i najuspješnijih poduzetnika imaju migracijsku pozadinu. Istaknuti švicarski primjeri su Henri Nestlé, Julius Maggi ili Carl Heinrich Knorr. Zapravo, oko jedne petine najvećih švicarskih kompanija osnovano je od poduzetnika stranog porijekla. Brojne Švicarkinje s migrantskim porijeklom aktivne su na startup sceni, a druge poput Martine Hingis, Sibel Arslan i Melinde Nadj Abonji ključne su osobe u kulturnom, društvenom i političkom životu Švicarske. Migranti također mogu imati značajan pozitivan utjecaj na svoje zajednice i zemlje porijekla, ponajviše slanjem novčanih doznaka svojim porodicama. Na taj način, često se novac usmjerava u obrazovanje, prehranu, zdravstvo ili u lokalni privatni sektor. Sve navedeno potrebno je za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
Migracije također nose rizike i izazove koji mogu ugroziti ostvarenje Agende 2030. Nesigurne, neregularne migracije i prisilno raseljavanje podrazumijevaju znatne nedaće. Ljudi u pokretu često su izloženi iskorištavanju, zlostavljanju i diskriminaciji. Posljednjih su godina progon, sukobi, nasilje i prirodne katastrofe doveli do naglog porasta prisilnog raseljavanja i izvršili značajan pritisak na vlade i zajednice domaćina. To posebno vrijedi za zemlje s niskim i srednjim dohotkom, gdje je utočište našla velika većina prisilno raseljenih osoba. Švicarska ulaže napore u rješavanje temeljnih uzroka, kao i posljedica prisilnog raseljavanja i neregularnih migracija kroz stratešku vezu između međunarodne suradnje i migracijske politike.
Švicarska je bila jedna od prvih zemalja koja se pozabavila pitanjem migracija i razvoja. Stoga je Švicarska agencija za razvoj i suradnju 2011. godine uspostavila Globalni program Migracija i razvoja. Program je pokrenuo nekoliko inovativnih projekata čiji je cilj povećati migraciju za održivi razvoj, te je predvodio nekoliko globalnih inicijativa o migraciji i razvoju. Početni fokus programa bio je na migraciji radne snage, ali, kako bi se odgovorilo na trendove i potrebe koji se mijenjaju, s vremenom su njegova područja djelovanja proširena na druge vrste migracija, kao što je dugotrajno raseljavanje i stvaranje trajnih rješenja za prisilno raseljene osobe. U okviru napora SDC-a za reorganizaciju 2021. godine, program je preimenovan u Globalni program migracije i prisilnog raseljavanja (GPMFD).
Temeljen na sveobuhvatnom pristupu koji obuhvata sve oblike ljudske mobilnosti, GPMFD osigurava koherentan angažman na migraciji unutar SDC-a, zajedno sa svojim partnerima u federalnoj upravi. Omogućava i dosljednu provedbu veze između humanitarne pomoći, razvoja i mira u skladu sa švicarskom vanjskom migracijskom politikom. Trenutni programski okvir GPMFD 2022 – 2025. predstavlja stratešku orijentaciju angažmana SDC-a u području migracija. Fokusiran je na sljedeće tri komponente: (i) sigurnu radnu migraciju, (ii) uključenost i socijalnu koheziju za migrante i njihove zajednice domaćine, i (iii) doprinos migranata održivom razvoju zemalja podrijekla.
Migracije su iznimno bitne za privredni razvoj unutar i izvan Švicarske, te potiče inovacije i
poduzetništvo. Švicarska se snažno oslanjala na radnu snagu migranata za svoj privredni razvoj u posljednjih 150 godina. Kao mala zemlja s visokom globalizacijom i specijalizacijom
gospodarstva, Švicarska mora osigurati dio svoje radne snage u inozemstvu. Svaki četvrti radnik na švicarskom tržištu rada je strani državljanin. Švicarska se također može pohvaliti impresivnom
dijasporom, s oko 750.000 švicarskih državljana koji žive u inozemstvu. Švicarska je stoga zainteresirana za međunarodni sistem upravljanja migracijama koji iskorištava proizvodni potencijal regularne migracije i smanjuje rizike i troškove povezane s neregularnom, nesigurnom i prisilnom migracijom, na vlastitom teritoriju i svuda po svijetu.
Slanjem novca i znanja kući, kao i putem ulaganja, zajednice migranata i dijaspore daju važan doprinos održivom razvoju. Egzistencija mnogih porodica ovisi o privatnim transferima novca koje vrše migranti. Pandemija COVID-19 ponovo je pokazala da su novčane doznake ključni spas za mnoge porodice i zajednice širom svijeta. Iako ih je teže kvantificirati, migranti i članovi dijaspore također prenose vještine, znanja i know-how, te oni postaju ekonomski aktivni ulaganjem, osnivanjem poduzeća ili promicanjem trgovinskih odnosa.
GPMFD podržava zajednice migranata i dijaspore u jačanju njihovih kapaciteta kako bi bolje iskoristili svoj ekonomski i društveni kapital, od zagovaranja politike do prenosa vještina i znanja, poduzetništva i filantropskog angažmana.
Vrlo je značajno spomenuti da je SDC prepoznao i-dijasporu kao istaknutog partnera, a osim i-dijaspore, tu su i AFFORD, ADEPT, CSOs, GIZ, GK Partners, ILO, IOM, Swisscontact, UNCDF.
Napomena: Preuzimanje dijelova ili cijelog teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora.